Od Mostara do Zadra je potrebno oko 4-4 ipo sata. Nekima će možda biti i još kraće, ali s obzirom na vremenske uslove koji su nas pratili većinu puta i s obzirom na duže pauze koje smo pravili, nama je bilo potrebno malo manje od 4 ipo sata.
Odsjeli smo u samom centru grada, parking je bio javni, nedaleko od apartmana, pa smo bili u mogućnosti sve obići pješke. Dakle, turistički obilazak Zadra se svodi na stari grad. Ukoliko budete imali kartu starog grada, činit će vam se kao veliko područje koje je nemoguće temeljito obići za jedan dan, ali za taj obilazak će trebati zaista samo nekoliko sati. Što naravno, opet ponavljam, ne umanjuje njegovu ljepotu.
Ono na šta ćete naići u starom gradu je sigurno Trg pet bunara. Osnovan je 1574. godine. Na njegovom mjestu je nastala velika cisterna za pitku vodu sa pet ukrasnih vijenaca (bunara). Trg je okružen Kapetanovom kulom i srednjovjekovnim zidom sa zapadne strane, te Gradskim perivojem na bastionu Grimani sa istočne strane.
Bastion Grimani je nastao 1537. godine, a projektovao ge je veronski renesanski arhitekta Michaele Sanmicheli. Početkom 19. stoljeća izgubio je na vojnom značaju, pa je na njemu nastao Perivoj kraljice Jelene Madijevke. To je najstariji javni gradski perivoj u Hrvatskoj svečano otvoren 16.septembra 1829. godine. Podigao ga je tadašnji vojni upravitelj grada barun Ludwig Franz von Welden.
Dalje, slijedi Forum.
Forum je trg koji se nalazi ispred crkve sv. Donata i Nadbiskupske palače, a na kojem se odvijao cjelokupni javni život za vrijeme rimskog carstva. Podignut je prema pravilima rimskog urbanizma između 1. stoljeća p.n.e. do 3. stoljeća n.e.
Trg se sastoji od prostranog pločnika koji je sa tri strane sa po 2 stepenice odvojen od trijemova pod kojima se nekad prilazilo tabernama. One su činile niz pravilnih boksova namijenjenih trgovini i zanatu. Iznad trijemova je imao i galerije, pa se smatra jednim od najrazvijenijih antičkih trgova na Jadranu. Osim što je najrazvijeniji, zadarski forum je i jedan od najvećih jadranskih foruma sa širinom od 45 metara i dužinom od 90 metara. Smatra se da je njegova izgradnja počela već u dvadesetim godinama 1. stoljeća nove ere čemu svjedoči natpis sa imenom Augustovog prokonzula na vijencu zdenca s Foruma.
Na južnoj strani Foruma se nalazila gradska dvorana namijenjena mnogim javnim funkcijama. Na zapadnoj strani se nalazio kapitol sa hramom posvećen Minevri, Junioni i Jupiteru. Ispod kapitola su bili javni žrtvenici, pretpostavlja se i govornica, kao i dva trijumfalna stuba od kojih je danas sačuvan samo jedan. U srednjem vijeku su služili kao "stup sramote".
Tokom kasne antike počinje izgradnja kršćanskih građevina, u ranom srednjem vijeku izgrađena je i crkva sv. Donata, čime se razorio sklop ranijih građevina. Tokom historije cijeli je kompleks do temelja porušen.
Tokom mog obilaska Zadra,odmah uz Forum su stajala dvojica Indijanaca koja su divno svirala i pjevala. Turisti su se okupljali oko njih, napravili su pravi mali koncert, pa sam i sama uživala u njohovoj pjesmi i muzici skoro pola sata. Ako naiđete na njih obavezno stanite i poslušajte ih.
Nakon historijskog obilaska dobro je otići na Narodni trg i odmoriti se u jednim od brojnih kafića.
Narodni trg je odavno sjedište javnog života Zadra. Na njemu su smještene Gradska straža (1562.) Gradska loža (13.stoljeće-1565.), Gradska vjećnica (1934), crkva sv. Lovre, palača Ghirardini, te brojne kafane za koje se vežu posebne priče. Prvu zadarsku kafanu je otvorio Josip carceninga, prvi proizvođač Maraschina, 1730.godine.
1860. godine se otvara Caffe del Casino koju je otvorio tvorničar Antonio Cosmacendi, a koja će nakon modernizacije 1892. godine postati Kafana od zrcala. I danas je Narodni trg pun kafića što čini ovo mjesto ugodnim mjestom za susrete i sve važne događaje. Upravo se na njemu dočekuju sportaši i druge poznate ličnosti. Na njemu je priređen i veličanstven doček zadarske Grupe Riva poslije njihove pobjede na Evroviziji 1989. godine.
Posebno zanimljiv je i Veliki kandelabar koji je na trgu postavljen na stotu godišnjicu prve električne sijalice u Zadru, a replika je starog kandelabra iz 1894. godine.
Na Narodnom trgu službeo počinje i ulica Kalelarga, odnosno Široka ulica. Ulica je nastala vjerovatno za vrijeme rimskog carstva kada je tadašnji urbanizam zahtijevao izgradnju nekoliko većih uzdužnih ulica i većeg broja poprečnih koje su grad dijelile u pravougaone insule. U blizini se nalazi Ulica Elizabete Kotromanić kojom se već u 15. stoljeću trčala alka na konjima. U 16. stoljeću ulica je po prvi put osvjetljena. Drevna Kalelarga je nažalost uništena tokom bombardovanja 1943. i 1944. godine kada je uništen veći dio starog grada. Velikim njezinim dijelom nije se moglo prolaziti sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća kada je rekonstruisana u sadašnjem obliku.
Za Zadrane Kalelarga nije samo glavna ulica grada, nego i mjesto najvažnijih događaja, manifestacija i sastajanja kroz dugu historiju, kao i mjesto prvih ljubavi. Upravo se smatra da su na Kalelargi počele i završile mnoge ljubavne priče kroz generacije Zadrana. Kalelarga je i opjevana kao rijetko koja ulica, a ima čak i svoju himnu- pjesmu Tomislava Ivčića koja se pjeva vrlo rado, ne samo u Zadru nego i šire.
Eh sada slijedi meni najdraži dio Zadra. Morate ga obići i po danu, ali obavezno i navečer.
Morske orgulje su smještene u blizini novog pristaništa za cruisere na zadarskoj rivi. Prepoznatljive su po sedamdeset metara dugim stepenicama uz obalu, podijeljenih u sedam desetmetarskih dijelova, ispod kojih je, na razini najnižeg mora oseke, okomito na obalu ugrađeno 35 polietilenskih cijevi različitih dužina, promjera i nagiba koje se završavaju u kanalu (servisnom hodniku). Zrak potisnut valom vodi se iz šireg u uži profil, kako bi donio ubrzanje i proizveo zvuk u zviždaljkama smještenim u hodniku ispod obalne šetnice, odakle zvuk kroz otvore u kamenu izlazi na šetnicu. Instrument ima sedam klastera po pet biranih tonova izvedenih iz matrice dalmatinskog klapskog pjevanja. Sama jačina muzike zavisi od jačine valova, plime ili oseke, što utiče na to da je pjesma orgulja unikatna i neponovljiva.
Na kaskadama se okuplja veliki broj turista. Preporučujem i Vama da barem na kratko sjednete uz obalu mora i slušate taj divni zvuk zadarskih morskih orgulja.
Nakon orgulja slijedi Pozdrav Suncu, djelo istog arhitekte Nikole Bašića. Sastoji se od 300 staklenih ploča koje čine krug prečnika 22 metra. Ispod staklenih ploča se nalaze fotonaponski solarni moduli preko kojih se ostvaruje veza sa Suncem, s istom simbolikom kao i kod orgulja, da se ostvari veza sa prirodom. Fotonaponski moduli apsorbiraju sunčevu energiju i potom je pretvaraju noću u električnu, pri čemu se ploče osvjetljavaju različitim bojama, periodično ih mijenjajući. Čitav sistem je povezan sa Morskim orguljama čiji se zvuk transportira u svjetlosnu igru. Na informativnom zaslonu očitava se trenutačna proizvodnja električne energije, za koju se očekuje da će godišnje iznositi oko 46 500 kW pri čemu bi se mogla strujom opskrbiti cijela Riva.
Instalacija će se u stvaranju svjetlosnih efekata moći prilagođavati različitim prigodama.
Na Pozdravu Sunca fotografije ne mogu ispasti loše. Noću posebno ispadaju efektne.
Posebno lijep ugođaj je gledati zalazak Sunca, za koji je Hitchcock rekao da je najljepši na svijetu. I sigurno je bio u pravu. Ogroman broj turista je došlo da snimi, slika ili jednostavno uživa u tom divnom prizoru. Nakon zalaska Sunca, kada padne noć, odlazak na Pozdrav Suncu je obavezan.
Ustvari, mislim da ću Zadar prije svega pamtiti po noćnom obilasku. Jer uspomene koje stvara taj veličanstveni zalazak Sunca i taj veličanstveni spektar boja nastao sunčevom energijom su nezaboravne. Onda idući dan, za kraj, odlazak u tržni centar Supernova će još više začiniti ovaj super provedeni vikend u sigurno najljepšem jadranskom gradu.
Nema komentara:
Objavi komentar